Općina Brtonigla proteže se sjeverozapadnim dijelom Istarskog poluotoka na teritoriju površine cca 33 km2, udaljena desetak kilometara od granice sa Slovenijom. Granice općine čine granice katastarskih općina Brtonigla, Nova Vas i dijela katastarske općine Novigrad i Donja Mirna.
Stanovništvo općine kojeg po zadnjim statističkim podacima iz 2001. godine zabilježeno oko 1.600, koncentriralo se u pet većih naselja: Brtonigla, Nova Vas, Karigador, Radini i Fiorini. Na obali dugoj oko 3 kilometara, u jednom njenom dijelu smjestio se jedan od najvećih hrvatskih autokampova «Park Umag» koji tijekom ljetnih mjeseci realizira preko 200.000 noćenja.
Pri popisu stanovništva iz 1991. godine u općini Brtonigla većina stanovništva izjasnila se da je talijanske narodnosti.
Prema navedenom popisu, to je bila jedina općina u Hrvatskoj u kojoj je broj pripadnika manjinske narodnosti bio veći od broja pripadnika ostalih narodnosti, te je stoga Statutom Općine određena dvojezičnost i ravnopravnost hrvatskog i talijanskog jezika.
Na općini djeluju dvije zajednice talijana: Zajednica talijana Brtonigle i Zajednica talijana Nove Vasi. U Brtonigli pored hrvatskog i talijanskog dječjeg vrtića i njihovog odjeljenja u Karigadoru, postoje dvije osnovne škole, hrvatska i talijanska, a u objema se nastava održava za prva četiri razreda. U zgradi na glavnom trgu Sv. Zenon u Brtonigli sjedište je Agencije lokalne demokracije za Istru. Iako su radovi oko otvaranja Agencije započeli znatno ranije, ADL Brtonigle osnovana je 15. svibnja 1996. godine, a danas je jedna od triju institucija ove vrste koje djeluju na području Hrvatske.
Ideja o njenom osnivanju nastala je na zasjedanju Kongresa lokalne i regionalne vlasti Vijeća Europe u Strasburgu s osnovnim ciljem da ona postane djelotvorni instrument očuvanja multikulturalnosti na ovom teritoriju, suživota između različitih etničkih skupina povijesno prisutnih na ovom području kao i za podržavanje razvojnih gospodarskih projekata za boljitak stanovništva. Brtonigla ima i dugogodišnju umjetnička tradiciju. Godine 1971. doselio se u Brtoniglu akademski kipar Aleksandar Rukavina koji je staru zgradu bivše klaonice dobijenu od ondašnjih vlasti preuredio u umjetnički atelje u kojem se danas nalazi izložbeni prostor i komemorativna galerija koja nosi njegovo ime.
Brtonigla je poznata i po slikama, uljima lokalnih pejzaža i vinjeta slikara Paola Lakote koji živi u mjestu i djeluje od 1972. godine. Većina aktivnog stanovništva općine bavi se poljoprivredom, stoga je općina bogata raznim strukturama s velikim razvojnim i proizvodnim potencijalom kao što su vrijedni poljoprivrednici, primarni proizvodi visoke kvalitete kao: vino, maslinovo ulje, sir, riba, tartuf, meso, istarski pršut, povrće, jedinstveno mirisno i aromatično bilje. I dok stanovništvo Brtonigle čini tek jedan posto stanovnika Istarske županije - kao centar vinogradarstva i vinarstva te seljačkog turizma usko povezanog uz vinsku proizvodnju, vinogradari Brtonigle proizvode deset posto vina proizvedenog u Istri. Brtonigla je jedina općina učlanjena u talijansku udrugu «Citta' del vino» (Gradovi vina) te u udrugu Europa Recevin. Po podacima registra Zavoda za vinarstvo i vinogradarstvo doznajemo da danas postoje pet vinogradara i podrumara koji flaširaju i pečate vino vlastite izvorne proizvodnje.
Stanovništvo općine kojeg po zadnjim statističkim podacima iz 2001. godine zabilježeno oko 1.600, koncentriralo se u pet većih naselja: Brtonigla, Nova Vas, Karigador, Radini i Fiorini. Na obali dugoj oko 3 kilometara, u jednom njenom dijelu smjestio se jedan od najvećih hrvatskih autokampova «Park Umag» koji tijekom ljetnih mjeseci realizira preko 200.000 noćenja.
Pri popisu stanovništva iz 1991. godine u općini Brtonigla većina stanovništva izjasnila se da je talijanske narodnosti.
Prema navedenom popisu, to je bila jedina općina u Hrvatskoj u kojoj je broj pripadnika manjinske narodnosti bio veći od broja pripadnika ostalih narodnosti, te je stoga Statutom Općine određena dvojezičnost i ravnopravnost hrvatskog i talijanskog jezika.
Na općini djeluju dvije zajednice talijana: Zajednica talijana Brtonigle i Zajednica talijana Nove Vasi. U Brtonigli pored hrvatskog i talijanskog dječjeg vrtića i njihovog odjeljenja u Karigadoru, postoje dvije osnovne škole, hrvatska i talijanska, a u objema se nastava održava za prva četiri razreda. U zgradi na glavnom trgu Sv. Zenon u Brtonigli sjedište je Agencije lokalne demokracije za Istru. Iako su radovi oko otvaranja Agencije započeli znatno ranije, ADL Brtonigle osnovana je 15. svibnja 1996. godine, a danas je jedna od triju institucija ove vrste koje djeluju na području Hrvatske.
Ideja o njenom osnivanju nastala je na zasjedanju Kongresa lokalne i regionalne vlasti Vijeća Europe u Strasburgu s osnovnim ciljem da ona postane djelotvorni instrument očuvanja multikulturalnosti na ovom teritoriju, suživota između različitih etničkih skupina povijesno prisutnih na ovom području kao i za podržavanje razvojnih gospodarskih projekata za boljitak stanovništva. Brtonigla ima i dugogodišnju umjetnička tradiciju. Godine 1971. doselio se u Brtoniglu akademski kipar Aleksandar Rukavina koji je staru zgradu bivše klaonice dobijenu od ondašnjih vlasti preuredio u umjetnički atelje u kojem se danas nalazi izložbeni prostor i komemorativna galerija koja nosi njegovo ime.
Brtonigla je poznata i po slikama, uljima lokalnih pejzaža i vinjeta slikara Paola Lakote koji živi u mjestu i djeluje od 1972. godine. Većina aktivnog stanovništva općine bavi se poljoprivredom, stoga je općina bogata raznim strukturama s velikim razvojnim i proizvodnim potencijalom kao što su vrijedni poljoprivrednici, primarni proizvodi visoke kvalitete kao: vino, maslinovo ulje, sir, riba, tartuf, meso, istarski pršut, povrće, jedinstveno mirisno i aromatično bilje. I dok stanovništvo Brtonigle čini tek jedan posto stanovnika Istarske županije - kao centar vinogradarstva i vinarstva te seljačkog turizma usko povezanog uz vinsku proizvodnju, vinogradari Brtonigle proizvode deset posto vina proizvedenog u Istri. Brtonigla je jedina općina učlanjena u talijansku udrugu «Citta' del vino» (Gradovi vina) te u udrugu Europa Recevin. Po podacima registra Zavoda za vinarstvo i vinogradarstvo doznajemo da danas postoje pet vinogradara i podrumara koji flaširaju i pečate vino vlastite izvorne proizvodnje.