Zagreb kroz stoljeća
Kratka povijest Zagreba
Današnji Zagreb izrastao je iz dvaju srednjovjekovnih naselja koja su se stoljećima razvijala na dvama susjednim brežuljcima. Prvi pisani spomen Zagreba datira iz 1094. godine kada je na Kaptolu osnovana biskupija, dok susjedni Gradec 1242. godine biva proglašen slobodnim kraljevskim gradom. Oba ta naselja bila su okružena čvrstim bedemima i kulama, ostaci kojih su očuvani sve do danas.
Za turskih najezda na Europu, od XIV. do XVIII. stoljeća, Zagreb je važna pogranična utvrda. Barokna obnova grada u XVII. i XVIII. stoljeću mijenja obličje Gradeca i Kaptola. Ruše se stare drvene kuće a podižu raskošne palače, samostani i crkve. Bogatstvu grada pridonose brojni trgovački sajmovi, prihodi od posjeda i mnoštvo obrtničkih radionica. U grad doseljavaju imućne plemićke obitelji, kraljevi službenici, crkveni velikodostojnici i bogati trgovci iz cijele Europe. Otvaraju se škole i bolnice, prihvaćaju se kulturni običaji europskih prijestolnica. Grad prerasta svoje srednjovjekovne granice i širi se prostranom ravnicom. Podižu se prvi perivoji i ladanjska imanja. Zagreb se potvrduje kao upravno, gospodarsko i kulturno središte Hrvatske.


Administrativnim ujedinjenjem Kaptola, Gradeca i okolnih naselja u jedinstveni grad Zagreb 1850. godine, njegov se razvoj još više ubrzava. Razorni potres iz 1880. godine pokrenuo je obnovu i modernizaciju mnogih dotrajalih četvrti i građevina. Podižu se reprezentativne javne zgrade, ureduju,parkovi i fontane, organizira se javni prijevoz i komunalne usluge.
U XIX. stoljeću broj se stanovnika udeseterostručuje. Dvadeseto stoljeće donosi u Zagreb duh secesije. Grad živi u obilju građanskog društva, čvrsto povezan s tadašnjim europskim središtima kulture, umjetnosti i znanosti. S rastom bogatstva i industrije, grad se od 60-tih godina naglo širi prostranom ravnicom uz rijeku Savu gdje niče suvremeni poslovni grad, spreman za izazove trećega tisućljeća.

Pregled značajnih događaja
oko 600. n.e.
Propada staro rimsko naselje Šćitarjevo (Andautonia). Na ove prostore dolaze Hrvati, a najstariji su dokazi o njihovom boravku grobovi na Visokom brijegu u Velikoj Gorici.
879.
Zemlje izmedu Save i Drave, pa dakle i područje Zagreba, ulaze u okvir hrvatske države kralja Tomislava, koji je 925. godine okrunjen za prvoga hrvatskog kralja.
1094.
Ugarski kralj Ladislav osniva biskupiju.
1134.
Izdana je pismena povelja u kojoj se spominju utemeljitelj biskupije kralj Ladislav, prvi zagrebački biskup Duh i ostalo svećenstvo.
1217.
Završena je gradnja i posvećena stolna crkva, koja je 1242. godine teško stradala za provale Tatara.
1242.
Da bi se građanima odužio za pomoć koju su mu pružili pred naletomTatara, hrvatsko-ugarski kralj Bela IV tadašnjem Gradecu dodjeljuje Zlatnu bulu.
1355.
Spominje se prva ljekarna u Zagrebu.
1557.
Grad je ponovno u opasnosti, sada mu prijete Turci. Ali, baš se te godine prvi puta spominje kao glavni grad.
1607.
Osnovana je Isusovačka gimnazija sa šest razreda.
1624.
Grom je zapalio drveni krov stolne crkve, a požar se proširio. Veliki požari izbili su još nekoliko puta, dok nisu prevladale kuće od opeke.
1664.
Isusovci osnivaju prvu tiskaru u Zagrebu.
1669.
Hrvatsko-ugarski kralj Leopold I. poveljom potvrduje Kraljevskoj akademiji pravo da bude sveučilište.
1767.
Kraljevsko vijeće određuje Varaždin za svoje privremeno sjedište.
1771.
U Zagrebu počinje izlaziti prvi tjednik na latinskom jeziku Ephemerides Zagrebienses.
1776.
Sjedište vlade vraća se iz Varaždina u Zagreb.
1834.
Na južnoj strani Markova trga počinje s radom prvo stalno kazalište u Zagrebu.
1850.
Zagreb, objedinjavanjem svih dijelova, postaje jedinstveni grad, a za prvog je gradonačelnika izabran Josip Kamauf, koji je do tada bio varoški sudac Gradeca.
1862.
Otvorena prva željeznička pruga na relaciji Zidani Most-Zagreb-Sisak.
1880.
U studenome grad je pogodio katastrofalan potres.
1891.
Gradskim ulicama kreće tramvaj kojega vuku konji. Prvi električni tramvaj je u upotrebi od 1905.
1896.
U Zagrebu prikazan prvi film.
1901.
Prvi automobil na gradskim ulicama.
1909.
Održana prva velika gospodarska izložba - Gospodarski zbor.
1926.
Oglasila se radiopostaja, prva u ovom dijelu Europe.
1956.
Počinje emitiranje programa Zagrebačke televizije.
1957.
Počinje gradnja novih velikih stambenih naselja na južnoj obali Save.
1964.
U noći od 24. na 25. listopada nabujala se Sava razlila gradom, te uništila i oštetila više tisuća kuća. Bila je to najteža poplava koju je Zagreb doživio.
1979.
Tramvajska je pruga premostila Savu.
1987.
U Zagrebu je održana Univerzijada, velika svjetska sportska priredba.
1990.
30. svibnja održano je prvo zasjedanje Sabora poslije višestranačkih izbora.

Gastronomija

Zagrebačka je kuhinja jedinstven izlog hrvatske kuhinje, sklad vrlo zanimljivih i ukusnih, često naizgled posve nespojivih oprečnosti. O bogatstvu i raznolikosti zagrebačkih stolova, prepunih ukusnih jela i pratećih pića svjedoče i pisane kuharice, među kojima je i prva Zagrebačka kuharica, autorice Marije Kumičić iz 19. stoljeća. Ona se izravno oslanja na ondašnje europske građanske uzore, Katarinu Prato, Sint-Hylairea, ali ne zaboravlja ni domaća, narodna jela.

Zagrebačka kuhinja mješavina je bogatog nasljeđa, tako da se u njoj ocrtava povijest grada obilježena mijenama. Zagrepčani su onome što jedu oduvijek poklanjali veliku pažnju. Već u srednjem vijeku na Gradecu je bilo 90 obrtnika prehrambene struke. Vrijedi istaknuti da Zagrepčani rado kuhaju doma, iz čega su nastala i brojna tradicionalna gastronomska događanja s prezentacijama i ocjenjivanjima u gradu i okolici. Istraživanja pokazuju da su Zagrepčani, možda i zbog nesumnjivo bolje ponude namirnica, veći štovatelji mediteranske kuhinje, posebice dalmatinske, od stanovnika Dalmacije te da su moderna zagrebačka kuhinja i navike Zagrepčana, zdravstveno procjenjujući, u hrvatskome vrhu.

Restorani

U središtu grada ili pak u zagrebačkim izletištima, uz ugodne zvuke prepoznatljive tamburice ili klavira... prema prilici i ukusu, u skladu s raspoloženjem i dobom dana, birat ćete ambijent i jelovnik. Jedno će uvijek ostati isto: prepoznatljivi domaći okusi.
Sir i vrhnje, štrukli, purica s mlincima, dalmatinska pašticada, kulen ... ili pak mediteranski specijaliteti koji su k vama stigli izravno iz Jadranskog mora ... zaboravite ovdje na genetski inženjering i osjetite ponovo onaj pravi okus domaće hrane. Svatko će ovdje naći svoja omiljena mjesta, svoj stol kojem će se rado vraćati i za kojim će ga s dobrodošlicom očekivati.

Napojnica
U Zagrebu je uobičajeno davanje napojnice u restoranima, i sličnim uslužnim djelatnostima (npr. turističkim, muzejskim i drugim vodičima). Takvo iskazivanje pažnje kreće se u granicama između 5 i 10 posto cijene usluge.
Cijene u robnim kućama i prodavaonicama su fiksne i ne postoji praksa davanja napojnice. U restoranima su višejezični jelovnici, a osoblje (konobari) znaju osnovni vokalubar struke na stranim jezicima, najčešće na engleskom ili njemačkom jeziku.


Koncertne dvorane

Zagreb je tijekom cijele godine bogat različitim događanjima. Kazališna i koncertna sezona u Zagrebu traje praktički cijele godine. Grad obiluje kazališnim i koncertnim kućama, pozornicama, dvoranama. Ljetnih mjeseci Zagrepčani i posjetioci grada rado odlaze na Gornji grad te u atriju Muzejskog prostora na Jezuitskom trgu ili u crkvi sv. Katarine i crkvi sv. Marka slušaju koncerte iz ciklusa Večeri na Griču, ili u zagrebačkoj katedrali koncerte koji se održavaju pod nazivom Orgulje zagrebačke katedrale. U zimskim mjesecima svojim atraktivnim programom privlači Koncertna dvorana Vatroslav Lisinski.
U tradicionalnom muziciranju poznata su dva nezaobilazna amsambla: Zagrebačka filharmonija, orkestar međunarodnog ugleda, te Zagrebački kvartet, iste stvaralačke razine. Zagrebački kvartet, po stažu najstariji zagrebački komorni sastav, ima neprocjenjive zasluge u afirmaciji hrvatske komorne glazbe, muzicirajući po čitavom svijetu. Također su zaslužni za razvoj glazbenog života u Zagrebu.

Noćni život

Dok se zimi sve odvija u zatvorenim prostorima, ljeti Zagreb pokazuje i svoj mediteranski duh i ugođaj. Noću pojedine ulice ili dijelovi grada, prepuni kafića, naprosto proključaju od gostiju željnih zabave i provoda. Oni, pak, skloni iskušavanju sreće i riziku, na svoje mogu doći u kockarnicama renomiranih zagrebačkih hotela ili u nekom drugom kasinu. Posebni šarm gradu daju nesumnjivo njegove kavane i, njihova suvremenija varijanta, kafići. Druženje uz čašicu pića i razgovora u kavani ima u Zagrebu zaista dugu tradiciju. Mnogi danas rado svraćaju u novouređene kavane, kojih je nekoliko na samom središnjem trgu, Trgu bana Josipa Jelačića, dok je mlada generacija ipak sklonija kafićima, kojih Zagrebu zaista ne nedostaje. Gost koji preferira glazbu, opustit će se u nekoj od brojnih zagrebačkih diskoteka ili u klubovima, od kojih su neki izuzetno popularni, s bogatim programom, u jazz ili swing klubovima, ili uz svijeće i ritam valcera, tanga, rumbe, sambe u nekom od restorana.

Sport
Bavljenje sportom i praćenje sportskih događaja velika je strast Zagrepčana. Mnogi zagrebački sportaši i treneri uživaju svjetski ugled zahvaljujući brojnim medaljama koje ne prestaju osvajati na olimpijadama i raznim svjetskim prvenstvima. Zagreb je često domaćin velikih sportskih priredaba i prvenstava zahvaljujući kvalitetnoj sportskoj infrastrukturi. Do sad najveće sportske priredbe su bile Univerzijada '87 i Vojne igre '99.

Audi FIS Ski World Cup Vip Snow Queen Trophy 2014.
4. 1. 2014.
Slalom za žene + Utrka skijaških legendi
www.vipsnowqueentrophy.com
Skijalište Sljeme

Jarun
U jugozapadnom dijelu grada, nedaleko od savskog nasipa nalazi se prostrani rekreacijsko-sportski centar Jarun - oaza mira i prirode okružena velegradskom vrevom. Nekadašnji rukavac rijeke Save uređen je za Univerzijadu 1987. godine, kada je jezero i čitav kompleks dobio današnji izgled.

Sportski park Mladost
Sportski park Mladost, nalazi se nedaleko nasipa uz rijeku Savu. Ključni objekt cijelog parka je Plivačko-vaterpolski centar. Uz zatvoreni i otvoreni olimpijski bazen, nekoliko je manjih bazena, bazena za djecu, prostora za sunčanje i drugih sadržaja.

Kazališta

Kad grad upali svjetla i utihne njegova dnevna dinamika, pred vama je raskošan svijet zagrebačkih pozornica. Proslavljeni umjetnici riječi, zvuka ili pokreta klasičnim će ili pak modernim djelima privući mnogobrojne poklonike. Svaki teatar ima svoj repertoar, svi zajedno odaju bogatstvo kazališnog života Zagreba. Komedije ili drame, opere ili mjuzikli, klasični ili moderni balet, suvremena scena ili pak razigrani svijet lutaka ... izbor je velik, kao i magnet kazališne pozornice, ono uzvišeno mjesto na kojem neki drugi svijet zamjenjuje vaš, a mnoge se ljudske priče - na koji god način ispričane - pretaču u jednu, kazališnu...